HRVATSKI KRIŽ U KEVELAERU

Povijest svakog, pa i hrvatskog naroda, puna je događaja koji do dana današnjeg nisu potpuno rasvijetljeni. Jednu od takvih priča svjedoči i njemački gradić

Kevelaer nadomak granice s Nizozemskom, u kojem je svetište Majke Božije ‘‘Tješiteljice žalosnih‘‘. Svake prve subote u listopadu Kevelaer postaje mjesto susreta Hrvata katolika. U drugo po veličini Marijansko svetište u Njemačkoj (odmah nakon Altöttinga) Hrvati masovno hodočaste od 1970. godine, kao pojedinačne Misije, a od 1979. u organizacije Hrvatske Katoličke Misije Moers, budući da se nalazi na teritoriju navedene Misije. U obilasku mjesta Križnog puta, koji je podignut 1889. godine, prolazi se Hrvatskom ulicom (Kroatenstrasse) koja završava spomenikom sa starim kamenim križem koji se naziva Kroatenkreuz – Hrvatski križ. Hrvatski križ u Kavelaerru. Zašto Kevelaer, koji je od Zagreba udaljen više od tisuću kilometara, ima ulicu i stari kameni križ koji nose hrvatsko ime? Dvojaka su tumačenja te priča koja se naslanja na događaj iz kolovoza daleke 1635. godine. Vrijeme je to tridesetogodišnjeg vjerskog rata (od 1618. do 1648.) koji je harao Europom. Iako o samom događaju u Kevelaeru ne postoje pismeni zapisi (niti se sa sigurnošću zna što se tada tamo dogodilo), iz kasnije pisanih dokumenata se doznaje da je u krvavim borbama katolika i protestanata, u kojima su sudjelovali i hrvatski vojnici, u Kevelaeru ubijeno stotinjak ljudi. Što su uopće Hrvati radili u Kevelaeru te godine? Hrvatska se u to doba žestoko borila protiv Turaka, koji su u 200 godina napada uspjeli osvojiti veliki dio hrvatske zemlje. Ostatci ostataka nekad velikog hrvatskog kraljevstva ostali su u sastavu Habzburške monarhije. Dok su Turci ratovali sa Hrvatima i prijetili Beču, u Europi je izbio bespotreban i samouništavajući vjerski sukob između Katoličke lige i Protestantske unije. U pozadini bratoubilačkog rata krila se borba tadašnjih europskih sila za prevlast na starom kontinentu. U takvoj situaciji Habzburški car je 20 tisuća najboljih hrvatskih vojnika premjestio sa turske bojišnice i poslao u najbesmisleniji rat u europskoj povijesti. Dokumenti iz tog razdoblja svjedoče da su postrojbe hrvatskih vojnika bile udarna snaga Habzburške monarhije te da su u mnogim bitkama korištena kao prethodnica a u povlačenjima kao zalaznica. Gdje god je bilo najopasnije i najgore, Habzburzi su slali Hrvate. Kroz ratovanje diljem Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske, hrvatski vojnici stigli su u Kevelaer 01. kolovaza 1635. O tom događaju danas postoje dvije potpuno različite verzije priče. Prva, koja danas stoji i u opisu povijesti tog grada, spominje da su hrvatski vojnici tada napravili zločin i ubili 100 ljudi. Hrvatski povjesničari i katolički svećenici iznose sasvim drugačiju priču. Oni tvrde da su hrvatski vojnici koji su bili u službi Habsburške monarhije stigli u Kevelaeru kako bi pomogli obranu katolika tog grada, u kojem se i danas nalazi prekrsana Gospina bazilika. Ponajviše zahvaljujući satniji hrvatskih ratnika, dobivena je bitka. U znak zahvalnosti Hrvatima, tamošnji katolici su jednu ulicu, u kojoj je podignut Hrvatski križ, nazvali hrvatskim imenom. Imena ulica daje se iz zahvalnosti zbog ostvarenih ciljeva a ne zbog zločina, zaključak je hrvatskih povjesničara koji smatraju da je natpis na križu podignut u kasnijem periodu, nakon što se već promjenila struktura stanovništva u Kevelaeru. Bez obzira kojoj se verziji priklonili, Hrvatski križ je danas mjesto susreta, opomene i molitve. Na samom križu stoji ploča sa natpisom na staroholandskom i njemačkom jeziku: „1. kolovoza 1635. g., kao što ovaj nadnevak pokazuje, u ovom rovu poginulo je 100 ljudi. Molite za njihove duše da im Gospodin bude milostiv u vječnosti“.

Odmah pokraj križa 1985. podignuta je i ploča s napisom na njemačkom i hrvatskom jeziku koju je blagoslovio pokojni kardinal Franjo Kuharić, a na kojoj piše: „Ovaj Križ stoji kao spomen na Križni put hrvatskoga naroda. Molimo pred njim da se nikada ne ponovi ono što se ovdje zbilo. Hrvatski hodočasnici‘‘

Ove godine (05. listopada 2019.) navršilo se 40. jubilarno hodočašće svih Hrvata Svjeverne Rajne i Vestfalije, Belgije i Nizozemske, koje je predvodio predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, pomoćni vrhbosanski biskup mons. Pero Sudar. Tim povodom na incijativu hodočasnika, vjernika, i voditelja Misije Moers fra Josipa Filipovića, grad Kevelaer je restaurirao ploče, očistio Križ i uredio prostor oko Hrvatskog Križa. Ovim činom Križu je vraćen sjaj koji mu i dolikuje. 

Publicist, povjesničar i novinar Josef Heckens je istaknuo: „Hrvatski hodočasnici od 1970. redovito dolaze u Kevelaer i svoje hodočašće uvijek završavaju pobožnošću kod Hrvatskog križa. Stoga trebamo biti radosni što Hrvatski križ nije samo spomenik, nego jednoj skupini hodočasnika i mjesto molitve.“ Što se ovdje zbilo, nećemo se time baviti, neka to rade ljudi koji se bave povješću, a mi ovdje dolazimo moliti, da se nikada više ne dogodi nikakvo zlo, ne samo ovdje, nego bilo gdje u svijetu. Jer zlo se ne pobjeđuje zlom, nego samo dobrom, a molitva je dobro koje nas prebližava Bogu i čini nas miljenicima Božjim, što je i cilj svakog hodočašća, da budemo miljenici i djeca Božja. 

VIŠE FOTOGRAFIJA OVDJE

Fenix / Zvonko Bosnić / F. Josip

 

 

 

HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA DONJA RAJNA

KROATISCHE KATHOLISCHE MISSION AM NIEDERRHEIN

Lintforter Str. 83, 47445 Moers

Tel. 02841/72013

Fax. 02841/71747

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Back to Top